Fraser Island, Australia – Ostrvo Frejzer, Australija

Ploveći od Sidneja ka Singapuru, 13. maja 1836. godine, brigantina Sterling Kasl nasukala se na Veliki koralni greben, južno od moreuza Tores. Kapetan Džejms Frejzer i osamnaest preživjelih (uključujući i njegovu ženu Elajzu) proveli su izvjesno vrijeme u zalivu Morton, u čamcima za spasavanje, držeći se podalje od obale iz straha od domorodaca. Naposlijetku, bili su primorani da se iskrcaju na Veliko pješčano ostrvo, koje je otkrio Džejms Kuk 1770. godine. Tu su ih zarobili i mučili i primoravali na najteže poslove pripadnici plemena Kabi. Jedino je Elajza Frejzer preživjela – spasila ju je ekspedicija iz zaliva Morton, predvođena Džonom Grejamom (jednim od članova posade nasukanog broda, koji je uspio da pobjegne). Po povratku u Englesku, Elajza je o svom zatočeništvu napisala knjigu koja je postala bestseler u Engleskoj. Potom se vratila na drugi kraj svijeta, u Melburn, gdje je provela ostatak života. Ova priča uzburkala je maštu mnogih u Australiji, nadahnjujući pisce i umjetnike, pa je čak podstakla i snimanje televizijske serije. Naravno, ostrvo na kom su se odigrali svi ti događaji, dobilo je ime po ovoj ženi.

Ostrvo Frejzer, s površinom od 1.658 km², dužinom od sto dvadeset dva kilometra, a širinom između pet kilometara i dvadeset četiri kilometra, najveće je i najstarije pješčano ostrvo na svijetu. Njegova pješčana masa spušta se između trideset i šezdeset metara ispod mora, a sačinjena je od granita, pješčara i metamorfnih stijena. Džinovske dine nastale su između posljednjeg interglacijalnog doba u pleistocenu (prije 120.000 do 140.000 godina) i holocena (prije gotovo 10.000 godina) kada je vjetar prenosio ogromne količine pijeska iz Novog Južnog Velsa i taložio ih duž obale Kvinslenda, zbog čega je nastalo ovo ostrvo. Pješčana prostranstva načičkana su jezerima kojih ima četrdesetak. Neka od njih nastala su tonjenjem pijeska ispod površine mora, druga zajazivanjem potopljene površine, dok su neka aluvijalnog porijekla. Izuzetno bogatstvo vode na ostrvu i tropska klima podstakli su razvoj veoma raznovrsne vegetacije. Ona obuhvata eukaliptus (Eucalyptus pilularis i Eucalyptus signata), palme (Archontophoenix cunninghamiana), kauri borove (Agathis robusta), vrste iz roda Melaleuca koja pripada porodici mirti i populacije drvenastih paprati roda Angiopteris, koje su među najvećim na svijetu.

U divljem svijetu ima nekoliko endemskih vrsta. Treba istaći Xeromys myoides, glodara uvrštenog na Crvenu listu ugroženih vrsta, i naročito čistokrvnu populaciju dinga (Canis lupus dingo). Od trista vrsta ptica, s gledišta zaštite, zanimljivi su crveni jastreb kokošar (Erythrotriochis radiatus), crnoprsa prepelica (Turnix melanogaster) i zemljani papagaj (Pezoporus wallicus). Na ostrvu Frejzer živi i velika populacija gmizavaca i vodozemaca i kolonije zelenih kornjača i kareta, velikih morskih kornjača. Arheološka istraživanja pokazala su da je ovaj region naseljen, najmanje, 40.000 godina, ali ljudska naselja na ostrvu Frejzer potiču od prije, samo, 1.500 do 2.000 godina. Danas, na ostrvu ima raznih gradova koji uglavnom žive od turizma, a od sela, u kojima su nekada živjeli strašni urođenici, što su zarobili posadu Sterling Kasla, ostalo je malo tragova.

_{Izvor informacija: (“ Svetska baština pod zaštitom Uneska – Prirodni rezervati“, Marko Kataneo, Jasmina Trifoni) – Fotografija: (https://www.gettyimages.com)}