Nacionalni park Everglejds, Sjedinjene države – Everglades National Park, United States


Amerikanci s pravom tvrde da su bili pioniri u mjerama zaštite svjetske prirodne baštine, ali savjest nacije nije u potpunosti čista. Dok je osnivanjem nacionalnih parkova Veliki kanjon i Jelouston, Amerika stvorila mit o divljini, podjednako značajna oblast u Južnoj Floridi nije pobudila ni najmanji interes. Everglejds je, mora se priznati, neprijatan kraj. Vrela, vlažna klima onoga što, čini se, nije ništa više od močvare, gdje sve vrvi od komaraca i aligatora, nije naročito privlačna, ali Pa Hej Oki („Rijeka trave“, kako su je Indijanci Seminole zvali), koja teče neosjetnom brzinom u dužini od dvjesta kilometara od jezera Okičobi do Floridskog zaliva i dostiže širinu od osamdeset kilometara, jedini je tropski sistem u Sjevernoj Americi. I, paradoksalno, priznavanje njegove vrijednosti podudaralo se s njegovim nezaustavljivim propadanjem.

Kada je predsjednik Hari Truman 1947. godine osnovao Nacionalni park Everglejds, u Južnoj Floridi je živjelo samo 500.000 stanovnika. Kada su državne vlasti 1985. godine digle uzbunu, bilo je šest miliona ljudi, a industrijalizacija je dovela do ekološke katastrofe ogromnih razmjera. Stanište u Everglejdsu već je bilo smanjeno za 20%, 14 životinjskih vrsta bilo je pred opasnošću od istrebljenja, a sva vodena fauna bila je zagađena živom. Štaviše, 221 vrsta egzotičnih biljnih štetočina ugrožavalo je floru. Upisivanje ovog lokaliteta na Listu ugrožene svjetske baštine, 1993. godine, učinilo je da se na desetine miliona dolara izdvoje za jedan od, na svijetu, najvećih programa za revitalizaciju sredine. Uprkos tome, situacija izgleda sve gora. Park, koji zauzima površinu od 6.000 km², sadrži mnoga različita staništa, od morske sredine Floridskog zaliva do suvljih sredina u blizini jezera Okičobe, gdje 200 tropskih biljnih vrsta živi uz borove karakteristične za umjerena klimatska područja.

Između ove dvije krajnosti ima nekoliko zajednica mangrovog drveća koje opstaju tamo gdje se susreću slana i slatka voda. Dublje u unutrašnjosti kopna nalaze se ravne plavljene obale pod zeljastim biljkama, močvarama i zajednicama čempresa koji su razvili sposobnost preživljavanja u stajaćim vodama. Povrh toga, u toj oblasti teče i „Rijeka trave“ koja se kreće brzinom od samo trideset metara dnevno i ima dubinu od tri metra po sredini i manje od jednog metra pri obalama. Rijeka je ispresijecana ostrvima na kojima rastu hrastovi i crveni javorovi. Iako im se populacija smanjuje, u Everglejdsu živi 800 vrsta vodenih i kopnenih životinja. Najviše zabrinjava ugroženost morskih krava (Trichechus manatus) preostalo ih je samo oko 1.000. Iza nje slijedi floridski panter (Felis concolor coryi). Od 30 preostalih primjeraka više od polovine njih nosi radio-ogrlicu kako bi se pratilo njihovo kretanje. Kada je u pitanju ptičja populacija, izaziva zabrinutost stanje s mnogim vrstama barskih ptica pošto je njihov broj opao za 93% u proteklih 50 godina. Većina od 60 vrsta gmizavaca i vodozemaca, međutim, savršeno je očuvana. Bespogovorni kralj Everglejdsa je američki aligator (Alligator mississippiensis), najkrvožednija životinja u ovom parku. Uprkos tome, posjetioce više brinu 43 različite vrste komaraca koji se nezadrživo razmnožavaju u močvarama: sve vrste zajedno izlegu 10.000 jaja na 0,1 m² zemlje. I oni su zaštićeni, pošto predstavljaju ključnu kariku u lancu ishrane, mada ta činjenica ne umiruje turiste.

Izvor: („Svetska baština pod zaštitom UNESKA – Prirodni rezervati“, Marko Kataneo, Jasmina Trifoni – https://www.gettyimages.com/editorial-images)

9 Comments

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.