Pećina Banja Stijena, Republika Srpska, BiH – Banja Stijena Cave, Republika Srpska, BiH


Ulaz u pećinu nalazi se na lijevoj strani kanjona rijeke Prače, ispod sela Banja Stijena, po kome i nosi naziv. Lokalno stanovništvo je naziva i Mračna pećina. Ulaz se nalazi na oko 590 metara apsolutne visine, dvadesetak metara iznad korita rijeke Prače. Pećina je postala poznata početkom dvadesetog vijeka kada je Austrougarska započela gradnju uskotračne pruge kroz kanjon Prače. Prvi podaci o pećini u literaturi potiču od entomoloških istraživanja Viktora Afelbeka. Primjerke na obradu dobio je od austrijskog oficira Oto Kaula, koje je prikupio 1907. godine, za vrijeme posjeta pećini. U literaturi pećina se spominje i kao pećina koju su prije Prvog svjetskog rata posjećivali turisti (Daneš, J. 1921). Prva speleološka istraživanja Banje Stijene preduzeo je Čeh Jirži Daneš, koji je bio u službi u austrougarskoj vojsci. Istraživanja je preduzeo iz vojnih razloga, jer se u pećinama Bosne i Hercegovine tragalo za koštanim ostacima od kojih je Austrija namjeravala da pravi sastojke za barut. Tokom perioda 1917 – 1918 godine Daneš je pregledao i istražio veliki broj pećina na području Glasinačke visoravni i lijevoj strani kanjona rijeke Prače. U svom radu „Pećine u kanjonu rijeke Prače i u okolini Glasinačkog polja“ objavljenog u „Glasniku Geografskog društva u Beogradu“ 1921. godine, daje oskudne podatke speleoloških istraživanja pećine: „Da ima više od jednog kilometra ispitanih hodnika, a pronašao je i ostatke kostiju pećinskih medvjeda u ulaznoj galeriji“.

Između Prvog i Drugog svjetskog rata obavljeni su manji radovi u pećini. Detaljna speleološka istraživanja i geodetska mjerenja pećine preduzeta su 1957. godine, zbog njenog velikog značaja u speleološkom, biospeleološkom, paleontološkom i turističkom smislu. Mjerenjima je rukovodio Alija Salihović, viši stručni saradnik Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Završetkom premjera napravljen je detaljan plan i profil Banje Stijene, kao i pećine Govještice, za koju se pretpostavljalo da je u fizičkoj vezi sa krajnjim kanalima Banje Stijene. Od rezultata istraživanja i mjerenja (prvo geodetsko mjerenje pećine na teritoriji BiH) objavljen je samo jedan nejasan plan i profil bez pravih podataka o ukupnoj dužini podzemnih kanala (po rekonstrukciji objavljenog crteža, oko 1.200 metara). Posljednja istraživanja u pećini, paleontološka, preduzeta su šezdesetih (ili sedamdesetih) godina prošlog vijeka (u literaturi postoje veoma oskudni podaci o ovim istraživanjima), u saradnji Zemaljskog muzeja u Sarajevu i Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara JAZU iz Zagreba pod vođstvom Mirka Maleza. Prema dostupnim podacima paleontološka sonda iskopana je na 200 metara od ulaza, na mjestu gdje se na stijeni nalazi dosta medvjeđih brušenja. U sondi su pronađeni ostaci zuba i kostiju pećinskih medvjeda, koji pripadaju, na osnovu litološkog sastava i ostataka pećinskih medvjeda, periodu gornjeg pleistocena. Speleomorfološki, pećina Banja Stijena je složen razgranat podzemni sistem. Glavni ulaz se nalazi dvadesetak metara iznad korita rijeke Prače. Ulaz je uski kanal koji je vještački proširen radi lakšeg pristupa. Drugi, stariji ulaz u pećinu, otrpao je je Jirži Daneš za vrijeme svojih istraživanja, ali je tokom vremena ponovo zatvoren nanosima tla i drobine. Na kraju uskog ulaznog kanala koji prelazi u „Ulaznu galeriju“, nalaze se rijetki, ljepljivi, bjeličasti oblici pećinskog nakita – pećinsko mlijeko. Poznato je da je ova interesantna akumulativna forma tokom istorije korišćena u medicini za liječenje raznih bolesti i zaustavljanje krvarenja. Unutrašnjost pećine izuzetno je bogata raznim oblicima pećinskog nakita: stalaktitima, stalagmitima, salivima, velikim pećinskim stubovima, travertinskim kadama i draperijama. Najveća koncentracija pećinskog nakita nalazi se u srednjem, razgranatom dijelu pećine. Ovde se nalaze i brojni austrijski potpisi, koji potiču s početka dvadesetog vijeka. Zbog ratne situacije početkom devedesetih godina prošlog vijeka, okolinu pećine sada okružuju minska polja pa je siguran pristup do nje moguć samo uz prisustvo lokalnih vodiča.

Izvor: („Pećine i jame Republike Srpske“, Goran Dujaković – http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/01/pecina-banj-stijena-mracna-pecina_24.html)

5 Comments

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.