Minaret iz Džama, Avganistan – Minaret of Jam, Afghanistan


Minaret iz Džama nalazi se u jednoj uskoj dolini, na 2.080 metara nadmorske visine, na ušću dvije planinske rijeke, Hari-rud i Džam-rud. Kao prava kruna, iznad minareta uzdižu se visoke i gole planine regiona Gur u središnjem dijelu zapadnog Avganistana. Vijekovima nepoznat svijetu, osim rijetkim pastirima i putnicima, spomenik je 1930. godine slučajno otkrio pilot koji je ostao anoniman. Po povratku u Kabul, dao je koordinate minareta, ali ekspedicija koju su predvodili Ahmed Ali Kohzad, predsjednik Avganistanskog istorijskog društva i francuski arheolog Andre Marik, do njega je uspjela da dođe tek 18. avgusta 1957. godine. Putovali su četiri dana izlokanim putevima, ali njihovi napori bili su nagrađeni. Minaret je bio jedan od najstarijih i najupečatljivijih primjera islamske arhitekture srednje Azije. To je elegantna kula visoka 70 metara, napravljena od opeke složene u raskošne geometrijske i cvjetne obrasce. Čak je i oblik minareta jedinstven: oktogonalan u prvoj trećini, a druge dvije trećine postaje kružni, a završava se balkonom s kupolom, sa šest vitkih lukova. Dekoracije na gornjem dijelu sastoje se od pojasa plavih i tirkiznih pločica sa imenom graditelja ispisanim kufskim pismom. Ovo pismo nastalo je u Kufi (u današnjem Iraku), a izmislio ga je četvrti kalif, Prorokov rođak. To je najstariji oblik islamskog pisma; odlikuje se uglastim slovima i time što nema dijakritičke znakove. Unutar minareta, dvostruko spiralno stepenište uzdiže se do balkona.

Natpis nam govori da je minaret 1194. godine dovršio sultan Gijat ad Din Muhamed (1163 – 1203) iz dinastije Gorida, koja je vladala tim regionom od 1146. godine do 1214. godine, i čak osvojila Delhi. Štaviše, Kutub minar, najviši minaret na svijetu, podignut 1186. godine u tom indijskom gradu, „potomak“ je minareta iz Džama i kopira, kako njegovu arhitekturu, tako i njegovu dekoraciju. Ali, tu se završava spisak poznatih činjenica o građevini, ostavljajući neriješenu zagonetku, jednu od mnogih iz burne istorije Avganistana: ko ga je izgradio? Da li je minaret iz Džama dio džamije od koje nije ostalo ni traga? Da li je to bila „pobjednička kula“ u slavu Gorida? Ili je dolina, možda, bila lokacija Firuzkoha, legendarne prijestonice sultanata, koju su za zemljom sravnili Mongoli pod Džingis Kanom? Odgovori na ova pitanja možda se nalaze u ruševinama tvrđave, građevine koja je po svoj prilici bila palata i ostacima bedema na sjvernoj strani Džam-ruda. Pored toga, 1960 godine, italijanski arheolog Andrea Bruno pronašao je blizu minareta tragove drevnog bazara i neke ispisane pločice – danas izložene u arheološkom muzeju u Kabulu – koje ukazuju da se tu nekada nalazilo jevrejsko groblje. Godine 1974. Unesko je Andrei Brunu povjerio zadatak obnove minareta, koji je bio ugrožen erozivnim djelovanjem Ham-ruda, jače, od dvije riječne struje. Rijeka je postepeno probila zemlju ispod kule izazivajući njeno naginjanje. Četiri godine kasnije započeti su radovi na izgradnji nasipa od metalnih koševa s kamenim utezima, što je trebalo da bude priprema za rad na obnovi temelja minareta. Ali, onda je rat zaustavio sve radove. Zato je Unesko uvrstio minaret iz Džama u Listu svjetskog kulturnog nasljeđa, ali i u Crvenu listu ugroženih lokaliteta. Kada je Bruno najzad uspio da poslije mnogo godina stigne do doline, situacija je bila još gora: neke dekorisane pločice pokrali su lopovi koji trguju antikvitetima.

Izvor: („Svetska baština pod zaštitom UNESKA – Stare civilizacije“ – https://www.atlasobscura.com, https://www.gettyimages.com)

3 Comments

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.