Hadrijanov zid, Velika Britanija – Hadrian’s Wall, United Kingdom


Rijetko se događa da književno remek-djelo postane bestseler, ali ipak se to dogodilo s Hadrijanovim memoarima Margerit Jursenar. Francuska spisateljka, vrstan poznavalac i poštovalac klasičnog svijeta, napisala je knjigu u obliku dugog pisma rimskog cara na samrti Marku Aureliju. Car pripovijeda o svom životu, ističe kako je važno služiti zemlji do posljednjeg daha i izlaže Marku svoje utemeljeno uvjerenje da će Carstvo neizbježno propasti. Bolje nego bilo koja savremena biografija cara Hadrijana, knjiga Margerit Jursenar uspjela je da prenese carevo složeno psihičko stanje i otkrije njegovu „mirotvoračku“ filozofiju. Pošto je 117. godine naslijedio od Trajana ogromnu teritoriju koju su Rimljani ponosno nazivali „poznati svijet“, Hadrijan se, za razliku od svojih prethodnika, nikad nije zanosio osvajanjima. Čak ni njegova najvažnija vojna građevina – zid koji je podigao na sjevernom obodu carstva – ničim ne pokazuje ratničku namjenu.

Hadrijan je planirao izgradnju zida 122. godine, dok je putovao po Britaniji. Namjeravao je da na taj način fizički odvoji Rimljane od varvara, obezbjedi osmatračnicu i nadzire trgovinu između dvije strane. Izgradnja džinovskog odbrambenog bedema, koji presijeca Englesku, trajala je šest godina. Zid je visok, približno, šest metara, širok oko tri, i dugačak oko 142 kilometra (80 rimskih milja), a proteže se od današnjeg Bounesa na Irskom moru do ušća rijeke Tajn u blizini Volsenda na Sjevernom moru. Na rastojanju od jedne rimske milje nalazile su se kapije i nad njima manja utvrđenja koja su mogla da prime garnizon od trideset dva vojnika. Između kapija su se na pravilnom rastojanju nalazile dvije osmatračnice u kojima su se smjenjivale straže od po četiri stražara. Stražari su činili lanac glasnika koji je omogućavao brzu razmjenu informacija od jedne obale do druge. Kasnije je zid zaštićen i velikim jarkom u obliku slova V, dubokim nešto više od tri metra, a širokim jedanaest metara, a dodato je i šesnaest velikih utvrđenja koja su mogla da prime 10.000 ljudi. Oko tih utvrđenja – najbolje očuvano je Čester – ostali su tragovi velikih ljudskih naselja koji svjedoče o živoj trgovačkoj aktivnosti između stanovnika sa dvije strane zida. Arheolozi su iskopali mnoštvo ručno izrađenih predmeta iz različitih krajeva i oko 400 drvenih tablica na kojima su urezani podrobni opisi svakodnevnog vojničkog života. To su najstariji pisani dokumenti nađeni u Velikoj Britaniji.

Zid je bio svojevrsni multikulturalni eksperiment ante litteram. Gradile su ga tri legije sastavljene od vojnika iz cijelog carstva jer je Hadrijan želio da uposli i motiviše ljude u mirnodopskom vremenu. Podsticao je vjerske slobode i uspješno jačao osjećanje vojnika da su oni Rimljani, uprkos podjelama u današnjem smislu riječi. Igrom ironije, kada je Rimsko carstvo počelo da se raspada, zid je dobio sasvim drugo značenje, pa čak i danas neki Britanci smatraju kako je stara građevina obilježavala granicu između dva istorijska takmaca – Engleske i Škotske.

Izvor: („Svetska baština pod zaštitom UNESKA – Stare civilizacije“ – https://www.gettyimages.com)

2 Comments

  1. Reblogged this on Ned Hamson's Second Line View of the News and commented:
    Hadrian’s Wall – The wall was a kind of multicultural ante litteram experiment . It was built by three legions composed of soldiers from all over the empire because Hadrian wanted to employ and motivate people in peacetime. He encouraged religious freedom and successfully strengthened the feeling of soldiers that they were Romans, despite the divisions in today’s sense of the word. Ironically, when the Roman Empire began to disintegrate, the wall took on a completely different meaning, and even today some Britons believe that the old building marked the border between two historical rivals – England and Scotland.

    Liked by 1 person

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.