Industrijski proizvodi kojima se dodaju minerali


Obogaćene namirnice namijenjene su prehrani ili pojačanoj prehrani sportista,
djece i omladine u razvoju, rekonvalescentima, trudnicama, radnicima s izuzetnim
fizičkim i intelektualnim naporima i sl. Takve namirnice najčešće se obogaćuju lako probavljivim i punovrijednim bjelančevinama i mastima, ugljikohidratima (monosaharidima i dekstrinima), vitaminima i mineralnim materijama, prirodnim
stimulansima i digestivima u nekom optimalnom omjeru prema zahtjevima pojedinih
grupa potrošača. Dodavanje vitamina i minerala u žitarice, koje se prema međunarodnoj terminologiji naziva obogaćivanje ili nutrifikacija (enrichment program), ustaljena je praksa u svim naprednim zemljama, a provodi se sa ciljem izbjegavanja deficita vitamina i minerala (hipovitaminoze) u prehrani stanovništva, i time ozbiljnijih zdravstvenih posljedica.

Glavne sirovine u obogaćivanju namirnica bile su i ostale tiamin, riboflavin, niacin, folat i željezo za bijelo brašno. Naravno, obogaćivanje žitarica tehnološki nije bilo moguće sve dok vitamini i minerali nisu dobijeni u čistom obliku koji se može kontrolisati. Sve do 1974. godine obogaćivanje namirnica nije bilo zakonski regulisano. Tada je FNB (Food Nutrition Bord) američke Akademije nauke (Academy of Sciences) objavio pravila ponašanja, tj. politiku nutrifikacije. Do toga je došlo nakon brojnih izvještaja o posljedicama deficita vitamina A, tiamina, riboflavina, folata, željeza, kalcijuma i cinka u prehrani određenih segmenata američke populacije. Propisan je protokol o dodavanju vitamina i minerala brašnu i drugim žitnim proizvodima (žitarice za doručak, dječja hrana, itd.) koji su prihvatili ne samo Amerikanci, nego i cijeli svijet. Ne treba zaboraviti da je upravo na iskustvima nutrifikacije otkrivena uzročno – posljedična veza deficita vitamina i minerala u svakodnevnoj prehrani i pojave raznih degenerativnih bolesti.

Hrana za djecu poseban je segment u proizvodnji gotovih namirnica (dijetetske
namirnice), koji ima za svrhu popunjavanje svih dnevnih potreba hranjivim materijama za rast i razvoj, uz dodatne kriterije u pogledu čistoće, higijenske
ispravnosti, fizikalnih, organoleptičkih i drugih karakteristika. Dakle, hrana za
dojenčad i malu djecu regulisana je posebnim propisima svake zemlje, ali i strogo
propisanim uslovima EU. Upravo zbog toga hranu za djecu (dječiju hranu i žitarice
za doručak) ne može proizvoditi svako, već samo posebno specijalizovani tvornički
pogoni koji ispunjavaju sve propisane uslove. Naravno, osim specijalizovanih tvornica
i opreme, potreban je odgovarajući sistem kontrole kvalitete te stručno osoblje.

Poznato je da žitarice (pšenica, ječam, raž, riža i dr.) prolaze fazu prerade (mljevenje,
separiranje, poliranje), za vrijeme koje se pojedine hranjive tvari (vitamini i minerali)
gube, oštećuju i mijenjaju, a može doći i do drugih (oksidativnih) promjena. Zavisno
od načina prerade, gubici vitamina mogu biti 30%, pa i više. To znači da se nakon
pretvaranja žitarica u brašno, griz ili druge proizvode izgubljeni vitamini i minerali moraju vratiti natrag, i to tako da nakon kulinarske obrade (kuvanja, pečenja) ove materije zadrže, ne samo približnu količinu prirodnog oblika, već i malo više kako bi se smanjio nedostatak zbog stajanja u skladištima.

Namirnice sa smanjenom energetskom vrijednosti proizvode se kao dijetetske namirnice u sastavu svih, dosad, obrađenih grupa namirnica ili kao različiti preparati za mršavljenje i održavanje vitkosti. Te namirnice, najčešće, sadrže sve prehrambeno – vrijedne sastojke namirnice ili vještačkog preparata, komponente za smanjivanje osjećaja gladi (balastne tvari, hidrokoloidi i sl.), dodatke za regulisanje probave, a često su obogaćene vitaminima, mineralima i drugim biološki vrijednim materijama, kojima se nastoji potisnuti nepovoljno djelovanje takve hrane zbog smanjenog sadržaja ugljikohidrata i masti. Energetska vrijednost takvih namirnica mora biti smanjena najmanje za 3% prema istovrsnim namirnicama normalnog sastava. U reklamnom smislu smatra se da je oznaka s malo kalorija, posebno za osvježavajuće napitke s mineralnom vodom ili oznakama s malo masti ili bez masti za namirnice bogate mastima ili ugljikohidratima, veoma privlačna za mnoge potrošače.

Zbog određenog nepovjerenja zdrave populacije prema dijetetskim namirnicama,
moderna prehrambena industrija razvila je kompletan spektar tzv. laganih namirnica – u njima je različitim dodacima, aditivima ili zamjenama za zaslađivače, ugljikohidrate ili masti smanjena energetska vrijednost, a da osnovna obilježja, npr. kolača, slatkiša ili slatkih napitaka, odnosno masnih namirnica i delikatesa, nisu umanjena.

Izvor: ( „Minerali u ishrani“, Azra Hadžić https://pixabay.com)

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.